1. PRAVA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

HRVATSKI BRANITELJ prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 174/04, 92/05 i 02/07) je osoba koja je kao dragovoljac i pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (ZNG, Hrvatske vojske Ministarstva obrane, Policije, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS-a) ili kao pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je u njima proveo najmanje 5 mjeseci do 24. prosinca 1991.g., organizirano sudjelovao u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata.

SUDJELOVANJEM U OBRANI NEOVISNOSTI, TERITORIJALNE CJELOVITOSTI, SUVERENITETA REPUBLIKE HRVATSKE, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske) podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5 kolovoza 1990. do 30. lipnja1996.g.

DRAGOVOLJAC IZ DOMOVINSKOG RATA je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.g., ali i onaj hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.g. ako nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka.

STATUS HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA iz stavka 1. ovog članka dokazuje se potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.

HRVATSKI BRANITELJ IMA:

1. pravo na zdravstvenu zaštitu,
2. pravo iz mirovinskog osiguranja,
3. pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu,
   • pravo na invalidsku mirovinu,
   • prava na temelju preostale radne sposobnosti,
   • pravo na obiteljsku mirovinu,
   • pravo na najnižu mirovinu,
   • pravo na staž osiguranja ili posebni staž,
4. pravo na doplatak za djecu,
5. pravo na zapošljavanje,
6. pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate,
7. ostala prava.

 1.1 PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja ostvaruje na način i prema uvjetima utvrđenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisima donijetim na temelju toga Zakona. Od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite-participacije oslobođeni su članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojemu je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ima pravo na potpunu medicinsku rehabilitaciju, pravo na sva potrebna ortopedska i druga pomagala, lijekove i liječenje bez naknade (participacije), te pravo prvenstva na korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hrvatskoj. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obvezan je osigurati hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata ortopedsko pomagalo najkasnije u roku od 30 dana od primitka zahtjeva nadležne zdravstvene ustanove koje je utvrdila vrstu potrebnoga ortopedskog pomagala nakon završenog liječenja. Ako se ortopedsko pomagalo izrađuje po mjeri, navedeni rok produljuje se za najviše 60 dana. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prava izvan propisanog standarda ostvaruje po posebnom propisu.

 1.2. PRAVA IZ MIROVINSKOG SUSTAVA:

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu manju od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to:

1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10%
2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15%
3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20%
4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25%
5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30%
6. dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na privremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, mirovina se povećava za odgovarajući postotak ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu.

Pravo na invalidsku mirovinu
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljeda, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema odredbama Zakona o pravima branitelja iz Domovinskog rata. Hrvatski branitelj kojemu je invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) posljedica bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti, nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Tako određena mirovina povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu na isti način kao starosna i prijevremena starosna mirovina i ne može biti veća od mirovine određene temeljem 40 godina mirovinskog staža.

Pravo na temelju preostale radne sposobnosti
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 40 godina života (žene), odnosno 45 godina života (muškarci). Pravo na profesionalnu rehabilitaciju rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije. Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Pravo na najnižu mirovinu
Hrvatskom branitelju korisniku starosne mirovine, prijevremene starosne i invalidske mirovine priznate prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a mirovina mu iznosi manje od najniže mirovine pripada pravo na najnižu mirovinu. Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne netto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Najniža mirovina pripada i hrvatskom branitelju koji je navršio 65 godina starosti (muškarci), odnosno 60 godina starosti (žene), a ne ispunjava uvjete za priznanje prava na starosnu mirovinu određene odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Pravo na staž osiguranja ili posebni staž
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bio zaposlen ili mu se je staž osiguranja računao po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji nije bio zaposlen ili nije ostvario staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je nakon razvojačenja ostvario pravo na novčanu naknadu na osnovi privremene nesposobnosti za rad, to vrijeme korištenja i naknade priznaje se kao poseban staž u jednostrukom trajanju. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nakon 30. lipnja 1996.g. nije bio zaposlen ili nije ostvario staž osiguranja, odnosno poseban staž po drugoj osnovi, a obavljao je zadaće u postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstva obrane Republike Hrvatske, to razdoblje računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju.

1.3. PRAVO NA DOPLATAK ZA DJECU

Pravo na doplatak za djecu hrvatskih branitelja pripada prema Zakonu o doplatku za djecu (NN. 94/01), kao novčano primanje koje koristi roditelj radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Ono se stječe i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva, podnošenjem zahtjeva nadležnoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta.

 1.4. PRAVO NA ZAPOŠLJAVANJE

Nezaposleni dragovoljac i nezaposleni hrvatski branitelj ostvaruje prednost pri zapošljavanju kada javni natječaj raspisuju tijela državne uprave, tijela službene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, po redoslijedu prvenstva:

• dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez obaju roditelja,
• HRVI iz Domovinskog rata,
• član obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz domovinskog rata,
• dragovoljac iz Domovinskog rata,
• hrvatski branitelj iz Domovinskog rata.

1.5. PRAVO NA DIONICE, ODNOSNO UDJELE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA BEZ NAPLATE

Pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i pravo na dionice, odnosno udjele u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su privatizirane ili će se privatizirati, bez naplate, imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata sukladno odredbama Zakona o privatizaciji i Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

1.6. OSTALA PRAVA

Pravo na stipendiju
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju pravo na stipendiju tijekom redovitog srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga dodiplomskog studija te pravo na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskog studija na visokim učilištima ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa iz članka 88. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, p od uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Prednost pri zakupu poslovnog prostora
Hrvatski branitelji odnosno dragovoljci koji sudjeluju u javnom natječaju koje raspisuju općine, gradovi, županije, Grad Zagreb i Republika Hrvatska te pravne osobe u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu imaju pravo, a navedeni pravni subjekti obvezu na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude,

• s dragovoljcem iz Domovinskog rata,
• te s ostalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su proveli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 12 mjeseci, uz uvjet da nisu korisnici mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Carinske i porezne olakšice
Nezaposleni dragovoljac i nezaposleni hrvatski branitelj iz Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost kada uvoze strojeve i opremu za obavljanje gospodarske djelatnosti, odnosno samostalne profesionalne djelatnosti, sukladno posebnim propisima.

Oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje tri mjeseca oslobođeni su od plaćanja jednokratne naknade zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku kada s pravnom osnovom na temelju građevne dozvole ili drugog akta mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju i to kao jednokratno pravo.

PRAVA HRVATSKIH BRANITELJA KOJA SE OSTVARUJU U UPRAVNOM POSTUPKU, a postupci se pokreću podnošenjem zahtjeva u Odjel za branitelje

Pravo na besplatne udžbenike
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na besplatne obvezne udžbenike za potrebe redovnog ili izvanrednog školovanja u srednjim školama i visokim učilištima (sveučilište, veleučilište, fakultet, umjetnička akademija, visoka škola) pod slijedećim uvjetima:

• ako im redovni prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze 60% utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (sada 1995,60 kuna),
• da pravo na besplatne udžbenike ne ostvaruju po drugoj osnovi.

Rokovi za podnošenje zahtjeva:

Zahtjev za ostvarivanje prava na besplatne udžbenike podnosi se Odjelu za branitelje Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje na lokacijama: Trg Francuske Republike 15 i Avenija Dubrava 49 i to:

• Za srednjoškolsko obrazovanje (redovno, izvanredno, dopisno, dopunsko ili slično školovanje) od 15. lipnja do zaključno 1. studenoga tekuće školske godine,
• – Za redovno ili izvanredno školovanje na visokim učilištima od 1. siječnja do zaključno 30. travnja tekuće akademske godine,

Zahtjevu za ostvarivanje prava na besplatne udžbenike prilaže se:
Opća dokumentacija i to:

• ispunjen i potpisan Obrazac 1. – zahtjev za isplatu naknade za besplatne udžbenike (dobije se u Odjelu za branitelje),
• ispunjen i potpisan Obrazac 2. – izjava o korištenju prava na besplatne udžbenike i popis priloženih isprava (dobije se u Odjelu za branitelje),
• ispunjen i potpisan Obrazac 3. – podaci o članovima zajedničkog kućanstva i podaci o ukupnom dohotku članova kućanstva (dobije se u Odjelu za branitelje),
• rodni list za sve članove kućanstva – preslika (original na uvid),
• vjenčani list – za supružnike (ne stariji od šest mjeseci) ili za razvedene presuda o razvodu braka – preslika (original na uvid),
• uvjerenje o prebivalištu, MUP, PU Zagrebačka, Petrinjska 30 (izvornik),
• potvrda o priznatom statusu hrvatskog branitelja (nadležan ured za obranu, policijska uprava MUP-a ili MUP u sjedištu),
• potvrda škole ili druge obrazovne ustanove da je učenik upisan prvi puta u određeni razred tekuće školske godine,
• potvrda visokog učilišta da je student upisan prvi puta u određeni semestar tekuće akademske godine (izvornik, izdaje se od 1. listopada nakon upisa za tekuću akademsku godinu),
• preslika štednog ili tekućeg računa hrvatskog branitelja.

Dokumentacija potrebna za utvrđivanje cenzusa po članu kućanstva:

• uvjerenje Hrvatskog zavoda mirovinskog osiguranja (HZMO), Područne službe Zagreb, Tvrtkova 5, za sve punoljetne članove kućanstva i djecu bez jednog ili oba roditelja,
• uvjerenje da ne prima novčanu naknadu ili mirovinu, izvornik, ili
• uvjerenje o ukupnom iznosu novčane naknade/mirovine za prethodnu godinu ili o mjesečnom iznosu naknade/mirovine za prvi cijeli mjesec tekuće godine po ostvarenju, izvornik,
• uvjerenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), Područne službe u Zagrebu, Ul. kralja Zvonimira 15, za punoljetne, nezaposlene članove kućanstva,
• uvjerenje o nezaposlenosti i period nezaposlenosti, izvornik ili
• osobna izjava da nije prijavljen-a u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kao nezaposlena osoba, te da ne obavlja samostalnu djelatnost,
• uvjerenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna služba Zagreb, Ul. kralja Zvonimira 15, o ukupnim primanjima s osnove naknade, izvornik (samo za osobe koje primaju naknadu plaće),
• potvrda poslodavca (samo za zaposlene),
• potvrda o visini dohotka za prošlu godinu, izvornik, i
• obrazac PK-1 za prethodnu godinu, preslika (original na uvid),
• potvrda porezne uprave:
• o visini dohotka za prethodnu godinu, za sve članove kućanstva, izvornik,
• o isplaćenim dohodcima i uplaćenom porezu za prethodnu godinu, za sve članove kućanstva koji ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti, imovine i imovinskih prava, preslika (original na uvid). Iznosi novčane naknade u iznosu prosječne cijene koštanja kompleta besplatnih obveznih udžbenika.

Srednja škola
Hrvatski branitelji koji se školuju za stjecanje srednjoškolskog obrazovanja (izvanredno, dopisno, dopunsko i sl.), pravo na besplatne udžbenike ostvaruju u vidu novčane naknade u iznosu prosječne cijene koštanja kompleta obveznih udžbenika jedinstvene za sve razrede i sve srednje škole. Iznos novčane naknade za besplatne udžbenike za sve srednje škole i sve razrede školske godine 2007/08.
SREDNJA ŠKOLA – 1.377,00 kuna.

Visoka učilišta
Hrvatski branitelji koji su redovni ili izvanredni studenti na visokim učilištima pravo na besplatne udžbenike ostvaruju u vidu novčane naknade u iznosu prosječne cijene koštanja kompleta obveznih udžbenika jedinstvene za sve razrede i sve srednje škole, uvećane za 20%. Iznos novčane naknade za besplatne udžbenike za sva visoka učilišta, akademske godine 2007/08.
VISOKA UČILIŠTA – 1.653,00 kuna.

Opskrbnina
Pravo na opskrbninu imaju hrvatski branitelji:

• nesposobni za privređivanje,
• nezaposleni,
• samostalno ne obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost,
• nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za određivanje opskrbnine (sada 1.097,58 kuna),
• nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zbog nezaposlenosti,
• oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovite novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 33% od utvrđene proračunske osnovice Republike Hrvatske (sada 997,80 kuna).

Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji hrvatski branitelj iz Domovinskog rata smatra se nesposobnim za privređivanje:

• žena kada navrši 40 godina života,
• muškarac kada navrši 50 godina života,
• mlađe osobe od navedenih godina (muškarci i žene) za koje nadležno liječničko povjerenstvo utvrdi privremenu ili trajnu nesposobnost.

Novčani prihodi koji utječu na opskrbninu su:

• prosječna mjesečna neto-plaća, odnosno naknada na osnovi zaposlenja ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini
• naknada na osnovi nezaposlenosti ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini,
• mirovina u prosječnom mjesečnom iznosu ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini,
• prihod od samostalnog obavljanja gospodarske ili profesionalne djelatnosti,
• prihod ostvaren od iznajmljivanja soba i pružanja usluga i prehrane turistima,
• prihod od imovine,
• drugi porezu podložni prihodi prema dobiti, odnosno prihodi iz prethodne godine koji su služili za osnovicu prigodom određivanja poreza (iznimno dohodak od poljoprivrede i šumarstva uzima se umanjen za 50% ako su u pitanju korisnici koji u kućanstvu nemaju članove sposobne za privređivanje, te korisnici doplatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici doplatka za pripomoć u kući).

Određivanje pripadajućeg mjesečnog iznosa opskrbnine:

• Osnovica za utvrđivanje opskrbnine iznosi 30% utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (sada iznosi 1.097,58 kuna). Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u iznosu osnovice tj. sada 1.097,58 kuna mjesečno,
• Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji u kućanstvu imaju prihod od od poljoprivredne djelatnosti ili šumarstva, odnosno druge prihode koji utječu na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje opskrbnine (1.097,58 kuna minus prihod koji mjesečno otpada na korisnika = razlika),
• Ako oba bračna druga ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na opskrbninu prema različitim osnovama, opskrbnina im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugog bračnog druga (ako sukorisnici opskrbnine žive u zajedničkom kućanstvu, opskrbnina im pripada u jednakim dijelovima).

Izračun dijela prihoda koji otpada na člana kućanstva korisnika o kojem ovisi pravo na opskrbninu i iznos opskrbnine. Ukupni prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva podijeli se na korisnika opskrbnine i sve članove njegova kućanstva, a drugi novčani prihodi od utjecaja na opskrbninu podijele se na korisnika opskrbnine, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi i članove njegove obitelji koji s njime žive u zajedničkom kućanstvu. Navedeni prihodi dijele se i na unučad korisnika, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi, ako ih taj član obitelji, odnosno korisnik uzdržava kao članove svoga kućanstva zato što su nesposobni za privređivanje i nemaju roditelje ni prihode ili su im roditelji nesposobni za privređivanje i bez prihoda su. Ako je bračni drug zaposlen u inozemstvu kod inozemnog poslodavca ili tamo samostalno obavlja gospodarsku ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihod po članu kućanstava korisnika prelazi 30% od utvrđene proračunske osnovice , tj. 997,80 kuna, te nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na opskrbninu. Samohranim korisnicima opskrbnina se povećava za 50%. Samohranim korisnikom opskrbnine, prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, smatra se korisnik opskrbnine koji:

• nema mirovinu,
• koji nema u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu zemljište, šumu, a čiji proizvodi prema zakonu služe kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost,
• koji u svom kućanstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje (HRVI I.-V. skupine, žene s navršenih 40 godina života i muškarci s navršenih 50 godina života koji su zaposleni ili samostalno obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost ne smatraju se nesposobnim za privređivanje),
• koji nema članove obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva koji su: zaposleni ili su korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost ili imaju u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu zemljište ili šumu, proizvodi koji prema zakonu, služe za obračun poreza na dodanu vrijednost.

Doplatak za pripomoć u kući

Pravo na doplatak za pripomoć u kući ima korisnik opskrbnine koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam zadovoljavati osnovne životne zahtjeve. Ovo pravo ne pripada korisnicima dodatka za njegu i pomoć druge osobe po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili po drugim propisima. Za vrijeme koje je korisnik doplatka za pripomoć u kući proveo u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi u kojoj mu se osigurava njega i pomoć druge osobe ne isplaćuje se doplatak u kući (navedenu okolnost imenovani mora odmah javiti Odjelu za branitelje). Doplatak za pripomoć u kući iznosi 23% utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (sada 764,98 kuna mjesečno).

 

 2. HRVATSKI RATNI VOJNI INVALIDI IZ DOMOVINSKOG RATA

Status hrvatskoga ratnog vojnog invalida (HRVI-ja) iz Domovinskog rata i pravo na osobnu invalidninu utvrđuje se u upravnom postupku na temelju pisanog zahtjeva hrvatskog branitelja i dokaza propisanih Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva. HRVI iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojemu je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojava bolesti kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta RH.

PRAVA HRVI-a IZ DOMOVINSKOG RATA

1. Osobna invalidnina,
2. Doplatak za njegu i pomoć druge osobe,
3. Ortopedski doplatak,
4. Posebni doplatak,
5. Pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći – njegovatelj,
6. Dodjela osobnog automobila,
7. Besplatni udžbenici,
8. Opskrbnina,
9. Doplatak za pripomoć u kući.

2.1. Osobna invalidnina

Osobna invalidnina je osnovno pravo HRVI-ja s osnove ranjavanja, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kod zatočenika u neprijateljskom logoru. Ocjena oštećenja organizma izražava se u postotku od 20% do 100%, a na temelju postotka HRVI-ja se razvrstavaju u deset skupina (od I. Do X.). Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma daje Prvostupanjsko liječničko povjerenstvo u postupku priznavanja statusa HRVI-ja. Osobna invalidnina određuje se prema skupini oštećenja organizma u koju je razvrstan HRVI-i i pripada mu u mjesečnom iznosu. Mjesečni iznos osobne invalidnine I. skupine određen je u iznosu od 115% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj, a mjesečni iznos osobne invalidnine II. do IV. skupine određeni su u postotku od osobne invalidnine invalida I. skupine.

Kod ocjenjivanja postotka oštećenja organizma invalidu koji ima više oštećenja organizma pod različitim okolnostima (u obrani suvereniteta RH, na odsluženju obveznoga vojnog roka – MVI, u vezi s ratnim događajima – CIR) uzimaju se u obzir sva oštećenja organizma, a status se priznaje prema onom oštećenju organizma koje je ocijenio najvišim postotkom, osim ako se invalid izjavom u zapisnik kod tijela koje vodi postupak ne odluči drugačije. Mjesečni iznos osobne invalidnine prema stupnju tjelesnog oštećenja HRVI koji za isto tjelesno oštećenje koristi pravo na novčanu naknadu za tjelessno oštećenje prema propisima o mirovinskom osiguranju ne može koristiti pravo na osobnu invalidninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

 2.2. Doplatak za njegu i pomoć druge osobe

Na doplatak za njegu i pomoć osobe ima pravo:

• hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (HRVI) I. skupine,
• hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (HRVI) II., III. i IV. skupine kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom invaliditetu, a oštećenje je zajedno s vojnim invaliditetom jednako oštećenju organizma invalida I. skupine.

Doplatak za njegu i pomoć razvrstava se u dva stupnja:

I. stupanj: hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (HRVI) I. do IV. skupine koji je potpuno nesposoban za obavljanje svih životnih potreba i kojemu je potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe,
II. stupanj: drugi HRVI iz Domovinskog rata I. do IV. skupine.
Mjesečni iznos doplatka za njegu i pomoć druge osobe prema stupnju

STUPANJ	MJESEČNI IZNOS
I. stupanj – 100% od osnovice	3.824,90 kuna
II. stupanj – 66% od osnovice	2.524,43 kune

Osnovica za određivanje doplatka za njegu i pomoć druge osobe je mjesečni iznos osobne invalidnine HRVI-ja I. skupine. Doplatak se ne isplaćuje za vrijeme dok je korisnik doplatka u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe. Ocjenu donosi nadležno liječničko povjerenstvo.

2.3. Ortopedski doplatak

Pravo na ortopedski doplatak imaju HRVI-ji kojima je oštećenje organizma utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta, teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka Ocjenu donosi nadležno liječničko povjerenstvo. Ortopedski doplatak se prema težini, vrsti i uzroku oštećenja razvrstavaju u četiri stupnja:

I. stupanj

• amputacija dvaju ili više ekstremiteta na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma I. skupine,
• oštećenje funkcije dvaju ili više ekstremiteta koje je posljedica rane ili ozljede na osnovi kojih se utvrđuje 100% oštećenje organizma,
• potpuni gubitak vida na oba oka,
• amputacija jedne noge u koljenu ili natkoljenici ili jedne ruke u laktu ili nadlaktici.

II. stupanj

• amputacija jedne noge u potkoljenici,
• amputacija jedne podlaktice ili jedne šake,
• oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica zadobivene rane ili ozljede, te obostrana amputacija stopala po Chopartu, ako se za oštećenje ili amputaciju utvrđuje oštećenje organizma 80% ili 90%.

III. stupanj

• obostrana amputacija stopala po Lisfrancku ili Chopartu ili kombinacija tih amputacija na osnovi kojih se utvrđuje oštećenja organizma manje od 80%,
• amputacija ili eksartikulacija u skočnom zglobu,
• oštećenje funkcije jednog ekstremiteta kao posljedica rane ili ozljede, ako se za oštećenja toga ekstremiteta utvrđuje oštećenja organizma 60% ili 70%.

IV. stupanj

Oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica bolesti na osnovi koje se utvrđuje oštećenja organizma najmanje 80%. Mjesečni iznos ortopedskog doplatka prema stupnju oštećenja

STUPANJ	IZNOS ORTOPEDSKOG DOPLATKA
I. stupanj	1.109,22 kn
II. stupanj	841,48 kn
III. stupanj	535,49 kn
IV. stupanj	267,74 kn

Osnovica za određivanje ortopedskog doplatka je mjesečni iznos osobne invalidnine HRVI-ja I. skupine.

 2.4. Posebni doplatak

Na posebni doplatak u iznosu 50% pripadajućeg iznosa osobne invalidnine ima pravo HRVI iz Domovinskog rata ako:

• nije u radnom odnosu,
• ne prima mirovinu i naknadu plaće od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju i tijekom profesionalne rehabilitacije.

Pravo se utvrđuje u upravnom postupku a na temelju pisanog zahtjeva i dokaza kojima se dokazuje navedeno. Mjesečni iznosi posebnog doplatka prema skupini i postotku oštećenja organizma

SKUPINA I POSTOTAK TJELESNOG OŠTEĆENJA	IZNOS POSEBNOG DOPLATKA
I. SKUPINA – 100% oštećenja   organizma	1.912,45 kn
II. SKUPINA – 100% oštećenja organizma	1.396,09 kn
III. SKUPINA – 90% oštećenja organizma	1.051,85 kn
IV. SKUPINA – 80% oštećenja organizma	784,11 kn
V. SKUPINA – 70% oštećenja organizma	554,61 kn
VI. SKUPINA – 60% oštećenja organizma	344,24 kn
VII. SKUPINA – 50% oštećenja organizma	229,50 kn
VIII. SKUPINA – 40% oštećenja organizma	114,75 kn
IX. SKUPINA – 30% oštećenja organizma	76,50 kn
X. SKUPINA – 20% oštećenja organizma	57,38 kn

 

2.5. Pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći – njegovatelj

Pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći (njegovatelj) ima hrvatski ratni vojni invalid (HRVI) I. skupine sa 100% oštećenja organizma.

Postupak
HRVI podnosi zahtjev za izbor njegovatelja te predlaže osobu koja bi mu pružala njegu i pomoć. U slučaju da HRVI sam ne predloži osobu, Odjel za branitelje zatražiti će od Hrvatskog zavoda zapošljavanje da predlože osobu za njegovatgelja.Predložena osoba za status osobe koja pruža njegu i pomoć dužna je Odjelu za branitelje dostaviti slijedeće dokumente:

NEZAPOSLENA OSOBA	UMIROVLJENIK
rodni list	rodni list
domovnica	domovnica
potvrda Centra za socijalnu skrb da joj nije oduzeta poslovna sposobnost, niti roditeljsko pravo	potvrda Centra za socijalnu skrb da mu nije oduzeta poslovna sposobnost, niti roditeljsko pravo
suglasnost HRVI-ja (ako osobu nije predložio sam)	suglasnost HRVI-ja (ako osobu nije predložio sam)
potvrda o nekažnjavanju	potvrda o nekažnjavanju
potvrda o nezaposlenosti	rješenje o stjecanju prava na mirovinu
radna knjižica
kratak životopis	kratak životopis
dokaz o stečenoj stručnoj spremi	dokaz o stečenoj stručnoj spremi
potvrda da nije zdravstveno osigurana na osnovi zaposlenja, samostalne gospodarske, profesionalne ili djelatnosti poljoprivrede i šumarstva	potvrda da nije korisnik doplatka za tuđu njegu i pomoć
broj štedne knjižice ili tekućeg računa na koji želi da se uplaćuje naknada plaće	broj štedne knjižice ili tekućeg računa na koji želi da se uplaćuje naknada plaće
ako nije državljanin RH mora priložiti presliku radne dozvole	ako nije državljanin RH mora priložiti presliku radne dozvole
suglasnost za pružanje njege i pomoći HRVI – ju (izjava na zapisnik	izjava o suglasnosti za pružanje njege i pomoći HRVI-ju
uvjerenje o psihofizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti	uvjerenje o općoj psihofizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti
potvrda da se ne bavi samostalnom niti privrednom djelatnošću
uvjerenje da nije upisan u upisnik poljoprivrednog gospodarstva kao član ili nositelj
izvanredni studenti prilažu uvjerenje o pohađanju visokog Učilišta ili Veleučilišta

Predložene osobe za njegovatelja moraju proći tečaj osposobljavanja za pružanje njege i pomoći. Tečaj može trajati najduže pet dana. Nakon završetka tečaja osposobljavanja za pružanje njege i pomoći zdravstvena ustanova u kojoj je organiziran tečaj provjerava znanje polaznika tečaja te polaznicima koji su uspješno završili tečaj izdaje potvrdu. Pohađanja tečaja oslobođeni su osobe zdravstvene struke, odnosno one koje su već ranije prošle tečaj.Cjelokupni spis predmeta s dokumentacijom dostavlja se Stručnoj komisiji za davanje mišljenja o izboru njegovatelja Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koja u roku od osam dana, daje mišljenje:

• u odabiru njegovatelja u slučajevima kada je predloženo više njegovatelja,
• o ispunjavanju uvjeta i datumu utvrđivanja statusa njegovatelja.

Status osobe koja pruža usluge njege i pomoći (njegovatelj) može ostvariti:

• član obitelji HRVI-ja (bračni i izvanbračni drug, djeca, posvojenik, posvojitelj, pastorčad, roditelji, maćeha, očuh, brat, sestra),
• nezaposlena osoba,
• umirovljenik, osim korisnika starosne ili invalidske mirovine ostvarene na osnovi opće nesposobnosti za rad,
• stranac.

Predložena osoba za pružanje usluga njege i pomoći (njegovatelj) mora ispunjavati slijedeće uvjete:

• opća psihofizička i zdravstvena sposobnost,
• da nije osuđivana i da se protiv nje ne vodi kazneni postupak,
• da joj nije oduzeto roditeljsko pravo, odnosno skrbništvo,
• da nije u ranom odnosu, odnosno da ne obavlja samostalnu gospodarsku, profesionalnu ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva,
• da je osposobljena za pružanje usluga njege i pomoći

Status osobe koja pruža njegu i pomoć (njegovatelj) ne može ostvariti:

• osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost,
• osoba kojoj je uskraćeno roditeljsko pravo, odnosno skrbništvo,
• osoba koja osim prava na starosnu ili invalidsku mirovinu koristi doplatak za tuđu njegu i pomoć,
• dijete, posvojenik, posvojitelj-član obitelji HRVI-ja koje ima status redovnog učenika ili studenta.

Osoba koja pruža njegu i pomoć (njegovatelj) ima:

• pravo na naknadu plaće u iznosu osobne invalidnine invalida I. skupine,
• prava iz mirovinskog osiguranja,
• prava iz zdravstvenog osiguranja,
• pravo na doplatak za djecu,
• prava za vrijeme nezaposlenosti,
• za vrijeme bolovanja ima pravo na naknadu plaće sukladno propisima iz osnovnog zdravstvenog osiguranja.

Obveze osobe u statusu njegovatelja su:

• pružanje njege i pomoći HRVI,
• ako stupi na bolovanje dužna je u roku od 24 sata Odjelu za branitelje dostaviti pisanu obavijest o trajanju bolovanja.

Osoba u statusu osobe koja pruža njegu i pomoć (njegovatelj) ne ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme dok HRVI koristi usluge za medicinsku rehabilitaciju u zdravstvenoj ustanovi, dulje od 21 dan (zbog medicinske ili fizikalne rehabilitacije ili zbog bolesti). Pravo HRVI-ja I. skupine da za vrijeme trajanja bolovanja njegovatelja do 42 dana ima pravo na smještaj u zdravstvenu ustanovu za medicinsku rehabilitaciju. Odluku o tome donosi nadležno Povjerenstvo MOBMS.

Postupak u slučaju da bolovanje njegovatelja traje duže od 42 dana:

Odjel za branitelje njegovatelju za razdoblje od 43 dana rješenjem utvrđuje mirovanjem prava po osnovi statusa njegovatelja (neovisno o tome da li se njegovatelju naknada plaće zbog bolovanja isplaćuje na teret HZZO ili državnog proračuna), te se pristupa izboru zamjenskog njegovatelja za HRVI-ja I. skupine. Prestanak prava osobe u statusu njegovatelja nastupa:

• kada HRVI zatraži promjenu osobe u statusu njegovatelja – prestaje sa zadnjim datumom u mjesecu kada je zatražena promjena,
• na vlastiti zahtjev osobe u statusu njegovatelja – pravo prestaje sa zadnjim datumom u mjesecu kada je podnesen takav zahtjev,
• ako nastupi okolnost koja predstavlja zakonsku zapreku za obavljanje poslova usluga njege i pomoći HRVI-ju – pravo prestaje sa zadnjim datumom u mjesecu kada je nastupila okolnost koja je zakonska zapreka,
• kada hrvatski branitelj iz Domovinskog rata izgubi status HRVI-ja – pravo prestaje s danom gubitka tog statusa utvrđenog konačnim rješenjem,
• u slučaju smrti njegovatelja – pravo prestaje s danom smrti njegovatelja,
• u slučaju smrti HRVI – pravo prestaje s danom smrti HRVI.

2.6. Dodjela osobnog automobila

HRVI I. skupine s oštećenjem organizma od 100% ima pravo na sobni automobil, s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama, svakih sedam godina.

Postupak
O zahtjevu za dodjelu osobnog automobila u vlasništvo u prvom stupnju rješava Odjel za branitelje Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje. Rješenje o priznatom pravu podliježe reviziji koju obavlja MOBMS. Zahtjevu se prilaže:

• preslika rješenja kojim je HRVI-ju I. skupine ranije dodijeljen osobni automobil u vlasništvo,
• punomoć za upravljanje vozilom ovjerena kod javnog bilježnika ako osobnim automobilom neće upravljati HRVI ili članovi njegove uže obitelji, supruga, djeca,
• rodni ili vjenčani list člana uže obitelji koji će upravljati osobnim vozilom (ako automobilom neće upravljati HRVI),
• izjava osobe koja će upravljati osobnim vozilom ovjerena kod javnog bilježnika da će, upravljajući osobnim vozilom, HRVI-ju pružati svu potrebnu njegu i skrb,
• preslika osobne iskaznice HRVI-ja,
• preslika osobne iskaznice osobe koja će upravljati osobnim automobilom (ako HRVI neće sam upravljati osobnim vozilom),
• preslika vozačke dozvole HRVI-ja ili osobe koja će upravljati automobilom,
• preslika pravomoćnog rješenja o statusu HRVI-ja I. skupine sa 100% oštećenja organizma i preslika nalaza i mišljenja drugostupanjskog liječničkog povjerenstva (isto se prilaže zahtjevu po službenoj dužnosti iz predmeta osobne invalidnine HRVI-ja).

Po pravomoćnosti rješenja kojim se HRVI-ju I. skupine priznaje pravo na dodjelu osobnog automobila u vlasništvo, a na zahtjev HRVI-ja Odjel za branitelje izdaje potvrdu o statusu korisnika carinskih i poreznih olakšica (oslobađanje od plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost).

2.7. Besplatni udžbenici

Hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) i djeca hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI-ja) iz Domovinskog rata, ostvaruju pravo na besplatne obvezne udžbenike za potrebe redovnog ili izvanrednog školovanja u srednjim školama i visokim učilištima (sveučilište, veleučilište, fakultet, umjetnička akademija, visoka škola) pod istim uvjetima kao i hrvatski branitelji.

2.8. Opskrbnina

Pravo na opskrbninu imaju HRVI-ji, korisnici osobne invalidnine ako su:

1. nesposobni za privređivanje,
2. nezaposleni,
3. samostalno ne obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost,
4. nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za određivanje opskrbnine (sada 1.097,58 kuna),
5. nisu korisnici novčanog primanja u vezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zbog nezaposlenosti,
6. oni i članovi njihovih obitelji u kućanstvu u prethodnoj kalendarskoj godini nemaju druge redovite novčane prihode mjesečno po članu kućanstva ukupno veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u RH (sada 997,80 kuna).

Nesposobnim za privređivanje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji smatraju se:

• žena kada navrši 40 ili muškarac kada navrši 50 godina života, odnosno mlađe osobe za koje nadležno liječničko povjerenstvo utvrdi privremenu ili trajnu nesposobnost,
• dijete do navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života ili ako je nesposobno za samostalan život i rad, uz uvjet da je ta nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina, odnosno za vrijeme školovanja prije navršenih 26 godina života (nesposobnost za život i rad utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo)
• HRVI I.-V. skupine koji nije zaposlen niti samostalno obavlja gospodarsku ili profesionalnu djelanost.

Novčani prihodi koji utječu na opskrbninu su:

• prosječna mjesečna neto plaća, odnosno naknada na osnovi zaposlenja ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini,
• naknada na osnovi nezaposlenosti ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini
• mirovina u prosječnom mjesečnom iznosu ostvarenom u prethodnoj kalen. godini
• prihod od samostalnog obavljanja gospodarske ili profesionalne djelatnosti,
• prihod ostvaren od iznajmljivanja soba i pružanja usluga i prehrane turistima,
• prihod od imovine,
• drugi porezu podložni prihodi prema dobiti, odnosno prihodi iz prethodne godine koji su služili za osnovicu prigodom određivanja poreza (iznimno dohodak od poljoprivrede i šumarstva uzima se umanjen za 50% ako su u pitanju korisnici koji u kućanstvu nemaju članove sposobne za privređivanje, te korisnici doplatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici doplatka za pomoć u kući).

Određivanje pripadajućeg mjesečnog iznosa opskrbnine
Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 30% utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (sada iznosi 1.097,58 kuna). Korisnicima osobne invalidnine koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbnine, opskrbnina se određuje u iznosu osnovice tj. sada 1.097,58 kuna mjesečno. Korisnicima osobne invalidnine koji u kućanstvu imaju prihod od poljoprivredne djelatnosti ili šumarstva, odnosno druge prihode koji utječu na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje opskrbnine (1.097,58 kuna minus prihod koji mjesečno otpada na korisnika = razlika). Ako oba bračna drug ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na opskrbninu prema različitim osnovama, opskrbnina im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugog bračnog druga (ako sukorisnici opskrbnine žive u zajedničkom kućanstvu, opskrbnina im pripada u jednakim dijelovima).

Izračun dijela prihoda koji otpada na člana kućanstva korisnika o kojem ovisi pravo na opskrbninu i iznos opskrbnine
Ukupni prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva dijeli se na korisnika opskrbnine i sve članove njegova kućanstva, a drugi novčani prihodi od utjecaja na opskrbninu dijele se na korisnika opskrbnine, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi i članove njegove obitelji koji s njime žive u zajedničkom kućanstvu.Navedeni prihodi dijele se i na unučad korisnika, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi, ako ih taj član obitelji, odnosno korisnik uzdržava kao članove svoga kućanstva zato što su nesposobni za privređivanje i nemaju roditelje ni prihode ili su im roditelji nesposobni za privređivanje i bez prihoda su.Ako je bračni drug zaposlen u inozemstvu kod inozemnog poslodavca ili tamo samostalno obavlja gospodarsku ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihodi po članu kućanstva korisnika prelaze 30% od utvrđene proračunske osnovice, tj. 997,80 kuna te nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na opskrbninu. Samohranim korisnicima opskrbnina se povećava za 50%.

Tko se smatra samohranim korisnikom opskrbnine?

Samohranim korisnikom opskrbnine, prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, smatra se korisnik opskrbnine koji:

• nema mirovinu,
• koji nema u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu zemljište, šumu, a čiji proizvodi prema zakonu služe kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost,
• koji u svom kućanstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje (HRVI I.-V. skupine, žene s navršenih 40 i muškarci s navršenih 50 godina života, koji su zaposleni ili samostalno obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost ne smatraju se nesposobnima za privređivanje),
• koji nemaju članove obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva koji su: zaposleni ili su korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost ili imaju u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu zemljište ili šumu proizvodi kojih prema zakonu, služe za obračun poreza na dodanu vrijednost.

Kućanstvom se smatra zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda u smislu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Pastorčad koja ne živi u kućanstvu s korisnikom opskrbnine ne uzima se u obzir prigodom utvrđivanja svojstva samohrane osobe. Korisniku opskrbnine i doplatka za pripomoć u kući koji u inozemstvu neprekidno boravi dulje od tri mjeseca prestaje navedeno pravo.

2.9. Doplatak za pripomoć u kući

Pravo na doplatak za pripomoć u kući ima korisnik opskrbnine koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam zadovoljavati osnovne životne zahtjeve. Ovo pravo ne pripada korisnicima dodatka za njegu i pomoć druge osobe po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili pod drugim propisima. Za vrijeme koje je korisnik doplatka za pripomoć u kući proveo u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe ne isplaćuje se doplatak za pripomoć u kući (navedenu okolnost imenovani mora odmah javiti u Odjel za branitelje). Doplatak za pripomoć u kući iznosi 23% utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (sada 764,98 kuna mjesečno).

DOPLATAK ILI UVJERENJA

Zahtjev za izdavanje uvjerenja ili potvrde podnosi se Odjelu za branitelje. Uvidom u službene evidencije, a po podnesenom zahtjevu u Odjel za branitelje Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, na lokacijama Trg Francuske Republike 15 i Avenija Dubrava 49 izdaju se potvrde-uvjerenja ili objave o statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) iz Domovinskog rata za osobne potrebe i slijedeća prava i olakšice:

1. oslobađanje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi,
2. oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta,
3. prednost pri zakupu poslovnog prostora,
4. prednost pri upisu u obrazovne ustanove,
5. pravo na stipendiju,
6. pravo na stambeno zbrinjavanje,
7. prednost pri smještaju u domove umirovljenika,
8. pravo na prilagodbu do zgrade,
9. pravo kod zapošljavanja,
10. carinske i porezne olakšice,
11. pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate,
12. pravo na doplatak za djecu,
13. oslobađanje od plaćanja participacije,
14. korištenje povlastica u unutarnjem putničkom prometu,
15. korištenje besplatne vožnje zet-om,
16. korištenje povlaštene vožnje Croatia Airlines-om,
17. potvrde o iznosu novčanih sredstava koja se isplaćuju s osnova priznatog prava.