U organizaciji Zajednice udruga HVIDR-a Grada Zagreba u Novinarskom domu održan je okrugli stol na temu “Odnos hrvatskih političkih elita prema braniteljima od 1991. do 2011. godine” na kojem su, uz predstavnike udruga i brojne sudionike, sudjelovali i ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić te ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko.
Uvodničari okruglog stola bili su ministar Tomislav Ivić i predsjednik Udruge specijalne policije Josip Klemm te predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić, a uz njih u raspravi su sudjelovali i ministar Tomislav Karamarko, savjetnik Predsjednika RH za branitelje Predrag Matić, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, dekan Fakulteta političkih znanosti i savjetnik predsjednice Vlade Vlatko Cvrtila, sociolog Slaven Letica, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, dr. Slobodan Lang, umirovljeni general Vinko Štefanek te predstavnici više braniteljskih udruga, a u ulozi moderatora bio je čelnik zagrebačke HVIDR-e Mirko Ljubičić.
Kao svojevrsni zaključak svih sudionika mogla bi se istaknuti u više navrata spomenuta potreba za konsenzusom o temeljnim pitanjima i problemima koji muče braniteljsku populaciju u svim segmentima društva te nužnost ujedinjenja braniteljskih udruga oko ključnih pitanja vezanih uz branitelje.
U uvodnom obraćanju ministar Tomislav Ivić naveo je određene činjenice vezane uz hrvatske branitelje, istaknuvši prije svega da su upravo hrvatski branitelji najzaslužniji za slobodnu, samostalnu i neovisnu Hrvatsku. Odgovarajući na brojne upite sudionika okruglog stola, poručio je i ovom prilikom kako hrvatskih branitelji ne mogu i ne smiju biti briga isključivo resornog ministarstva, nego da o braniteljima i članovima njihovih obitelji treba skrbiti cijelo hrvatsko društvo.
Podsjetio je na neke od programa i projekata kojima Vlada RH preko resornog ministarstva skrbi o hrvatskim braniteljima, prisjetivši se razdoblja kada su u vrijeme bivše koalicijske vlasti, kako je zaključio, branitelji bili zakinuti u brojnim svojim pravima. Posebno se osvrnuo na neprihvatljive i neprikladne termine koje u posljednje vrijeme možemo sve češće čuti – da su hrvatski branitelji teret hrvatskog društva, povlastičari, privilegičari,… – zaključivši kako je to nedopustivo. U tom kontekstu podsjetio je da od oko pola milijuna njih oko 390 tisuća radi i ne ostvaruje gotovo nikakva prava, osim udjela u Fondu hrvatskih branitelja, te da su, prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, izravni korisnici određenih prava oko 60 tisuća stradalnika Domovinskog rata (obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja te HRVI).
“Činjenica je i da se preko hrvatskih branitelja često pokušavaju skupljati jeftini politički poeni, napose u predizborno vrijeme”, upozorio je ministar Ivić, a odgovarajući na jedan od brojnih upita sudionika okruglog stola, rekao je da se nakon ulaska Hrvatske u EU neće mijenjati zakonodavstvo vezano uz hrvatske branitelje.
Ministar Tomislav Karamarko istaknuo je kako su u hrvatskom društvu temeljni problem konsenzusi, i to oko ključnih pitanja kao što su nastanak države, Domovinski rat, branitelji i obrana, kao i uloga prvog hrvatskog predsjednika, zaključivši: “Jedno vrijeme je bilo vrlo popularno afirmirati asocijaciju Domovinski rat jednako zločin, branitelji ili invalidi jednako lažni invalidi – što nije normalno i nije pošteno jer zločini u Domovinskome ratu su marginalija, lažni invalidi su marginalija. Prema tome, ne možemo prema onim negativnim razmišljanjima ocjenjivati čitave strukture.” Zapitavši se i jesu li svi u Hrvatskoj jedanko htjeli hrvatsku državu i kakav je naš odnos bio prema stvaranju hrvatske države, budući da su se neki žrtvovali za njezino stvaranje i obranu svojim životima i tijelima, a nekima se Hrvatska naprosto dogodila, ministar Karamarko je da zaključio da je Domovinski rat originalna, autentična vrijednost u hrvatskoj povijesti. Naveo je i da postoji temeljno nepoznavanje javnosti oko onog što je policija učinila i čini u slučaju Purda i drugim aktualiziranim slučajevima, naglašavajući kako i danas postoje intencije da se Hrvatska spriječi u završetku pregovora s EU.